Internetska stranica Valoreschool koristi kolačiće (takozvane cookies), koji pružaju uvid u način na koji koristite internetsku stranicu kako bismo je mogli prilagoditi i time poboljšati vaše korisničko iskustvo. Daljnjom uporabom internetske stranice slažete se s potrebnim kolačićima, a klikom na tipku 'Slažem se' dajte svoj pristanak sa svim uvjetima korištenja koji stoje u kolačićima.

Posljednjih godina Hrvatska se suočila s bezbrojnim gospodarskim izazovima, od stalne inflacije do pada gospodarske aktivnosti. Ove nedaće značajno su utjecale na životni standard mnogih građana. Međutim, usred tih poteškoća i dalje postoji zabrinjavajući trend – prekomjerna potrošnja. Unatoč ograničenim sredstvima i mjesečnim primanjima, mnogi pojedinci troše iznad svojih financijskih mogućnosti. Evo kako doskočiti ovom neželjenom fenomenu upravljanja novcem, te koje strategije koristiti za snalaženje u ovim burnim ekonomskim uvjetima.

Iskušenje konzumerizma:

Jedan od primarnih pokretača prekomjernog trošenja leži u privlačnosti konzumerizma. U današnjem društvu pojedinci su bombardirani reklamama i društvenim pritiscima da steknu materijalna dobra. Želja za najnovijim napravama, modernom i brandiranom odjećom ili luksuznim predmetima često navodi ljude na prekomjerno trošenje, čak i kada si to ne mogu priuštiti. Ova kultura konzumerizma potiče način razmišljanja u kojem trošenje postaje sinonim za ispunjenje i sreću, bez obzira na financijske posljedice.

Jednostavan pristup obročnim plaćanjima:

Dostupnost obročnog plaćanja (ali i raznoraznih kredita, kartičnog poslovanja i slično…) dodatno pogoršava sklonost prekomjernom trošenju posebice kada nemamo novaca koje bi mogli u dovoljnoj mjeri zaraditi. Uz jednostavan pristup kreditnim karticama, zajmovima i plaćanju na rate, pojedinci mogu podleći iskušenju trenutnog zadovoljstva bez razmatranja dugoročnih implikacija. Dok kredit može pružiti privremeno olakšanje, on često dovodi do ciklusa gomilanja dugova, zarobljavajući pojedince u neprestanoj borbi za ispunjavanje obveza otplate.

Inflacija i ekonomska neizvjesnost:

Prevladavajući gospodarski uvjeti u Hrvatskoj, koje karakterizira rastuća inflacija i pad gospodarske aktivnosti, doprinose financijskoj nestabilnosti među građanima. Kako troškovi života i dalje rastu, pojedincima je sve teže spojiti kraj s krajem sa svojim fiksnim primanjima. U takvim okolnostima, jaz između troškova i zarada se povećava, gurajući pojedince prema neodrživim navikama potrošnje dok pokušavaju održati željeni životni standard.

Društveni pritisci i statusni simboli:

U mnogim društvima, pa tako i u Hrvatskoj, postoji društvena stigma povezana s financijskim statusom. Pojedinci se mogu osjećati prisiljenima prikazati određenu sliku bogatstva i uspjeha, često pribjegavajući upadljivoj potrošnji kao sredstvu potvrđivanja. Pritisak da se drži korak s kolegama i društvenim očekivanjima tjera mnoge na prekomjerno trošenje, žrtvujući svoje financijsko blagostanje u potrazi za kratkotrajnim društvenim odobravanjem.

 

Svladavanje ekonomskih izazova:

Unatoč zastrašujućem gospodarskom krajoliku, postoje strategije koje pojedinci mogu primijeniti kako bi se nosili s ovim izazovima i postigli financijsku stabilnost:

- Izrada proračuna i financijsko planiranje: Usvajanje discipliniranog pristupa izradi proračuna može pomoći pojedincima da steknu bolju kontrolu nad svojim financijama. Davanjem prioriteta osnovnim troškovima i postavljanjem realnih ograničenja potrošnje, pojedinci mogu izbjeći prekomjerno trošenje i učinkovitije rasporediti resurse.

- Izgradnja hitne štednje: Uspostavljanje hitnog fonda služi kao financijska sigurnosna mreža u vrijeme ekonomske nesigurnosti. Redovitim odlaganjem dijela svojih prihoda pojedinci mogu ublažiti utjecaj neočekivanih troškova i izbjeći pribjegavanje zaduživanju u vrijeme krize.

- Vježbanje odgođenog zadovoljenja: Naučiti razlikovati želje i potrebe ključno je za obuzdavanje prekomjernog trošenja. Prakticiranje odgođenog zadovoljstva omogućuje pojedincima da daju prednost dugoročnim financijskim ciljevima nad trenutnim željama, potičući razboritiji pristup potrošnji.

- Traženje financijskog obrazovanja i podrške: opremanje vještinama financijske pismenosti osnažuje pojedince da donose informirane odluke o svojim financijama. Traženje smjernica od financijskih savjetnika ili pohađanje radionica o upravljanju novcem može pružiti vrijedne uvide i strategije za učinkovito snalaženje u ekonomskim izazovima.

ValoreSchool predstavlja sadržaj koji svim korisnicima naše edukacijske zajednice omogućava steći znanja upravljanja novcem, svojim troškovima, zaradom, imovinom, pa na koncu i investicijama koje će ih na kraju dovesti i do  financijskog prosperiteta. I tako željene financijske slobode.

Naša je misija osnažiti pojedince znanjem i alatima potrebnim za snalaženje u zamršenom svijetu osobnih i poslovnih financija. 

Fokusirani smo u svojoj misiji osiguravati financijsku pismenost  polaznika naših edukacija i sadržaja (online materijali za učenje, radionice, individualni rad, konferencije, seminari...) koja je danas na vrlo niskim razinama - Statistika kaže kako je financijska pismenost stanovništva Europske Unije sljedeća: u populaciji od 16 do 65 godina čak 77% ljudi nema dovoljno znanja i vještina za rukovanje novcem.

ValoreSchool ulaže u rast i pomažemo promijeniti perspektivu oko onoga što će učiniti danas ljude u prvom redu financijski  neovisnima i uspješnima tako da kroz naše znanje, usluge i sadržaje korisnici zacrtavaju svoj strateški put za nepredvidivu budućnost. Je jedna od prvih platformi u EU za financijsku pismenost i kvalitetno upravljanje novcem s ciljem osigurati kvalitetna i primjenjiva znanja za osobne i poslovne financije svakog čovjeka.

Mi smo budućnost financijske neovisnosti koja počinje već danas. 

 

 

Autorica teksta: futurologinja poduzetništva i socioloških odnosa Sanela Dropulić